Uticaj državnih institucija na digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća (MSP-a)

Kako državne institucije utiču na digitalnu transformaciju preduzeća (MSP-a)? Mala i srednja preduzeća (MSP) čine značajan udio evropske ekonomije, predstavljajući više od 99% svih preduzeća. Ipak, kako se ubrzavaju digitalna i zelena tranzicija, mnoga MSP-a se suočavaju sa izazovima koji onemogućavaju njihovu potrebu za prilagođavanjem. Nacionalne strategije i mjere podrške preduzećima ključne su za prevazilaženje ovih prepreka, podstičući pametan i održiv rast.

Ovaj članak istražuje inicijative na državnom nivou u svrhu podrške MSP-ima, lekcije iz uspješnih evropskih zemalja i izazove sa kojima se institucije suočavaju pri sprovođenju regulatornih mjera podrške.

Zašto je nacionalna podrška MSP-ima važna?

MSP-a su ključni aspekt ekonomske otpornosti, inovacije i zapošljavanja. Međutim, izazovi sa kojima se suočavaju – od regulatornih pritisaka do ograničenog pristupa finansijama i ljudskim resursima – dodatno se pogoršavaju u eri digitalne i zelene tranzicije. Svakako, državne institucije mogu igrati ključnu ulogu u podršci MSP-ima kroz:

1. Pružanje finansijske podrške: Besprovratnih sredstava, poreskih olakšica, kredita prilagođenim projektima zelene i digitalne transformacije.
2. Unapređenje okvira: Pojednostavljenje procesa kako bi se smanjila administrativna opterećenja i povećala konkurentnost na tržištu.
3. Podsticanje inovacija: Kreiranje programa za podsticanje istraživanja, razvoja i digitalne primjene.
4. Unapređenje vještina i obuke: Omogućavanje pristupa programima za prekvalifikaciju i unapređenje vještina, posebno za digitalne kompetencije.

Nacionalne inicijative – Uspješne priče

Kroz nekoliko narednih primjera, možemo da vidimo mjere podrške za tranformaciju MSP-a.

Grčka – Odvaja oko 20% sredstava iz svog fonda za oporavak i otpornost (RRF) podršci MSP-ima. Ključne inicijative uključuju:

1. Poreske olakšice za zelene i digitalne investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu, koje direktno podstiču ulaganja u moderne digitalne tehnologije.
2. Reforme za smanjenje administrativnih opterećenja, sa obzirom na to da se 85% grčkih preduzeća suočava sa složenošću administrativnih procedura, dok 87% izražava poteškoće sa snalaženjem kroz brzo promjenjivo zakonodavstvo.
3. Programi za digitalnu transformaciju, koji nude poreske olakšice za kvalifikovane troškove MSP-ova u oblastima zelene i digitalne transformacije.

Finska – Fokus stavlja na podsticanje inovacija i zelenu tranziciju:

1. Obimno finansiranje istraživačkih, razvojnih i inovacionih (RDI) projekata koji doprinose zelenoj tranziciji.
2. Implementacija “Nordijskog modela usluga zapošljavanja” za rešavanje nedostatka radne snage, prilagođenog individualnim potrebama.
3. Promovisanje međunarodne trgovine i prekogranične digitalizacije za MSP-a.

Irska – Prioritizuje smanjenje regulatornih prepreka i unapređenje digitalne i zelene tranzicije:

1. Uvođenje MSP testa (SME test) za pojednostavljenje regulatornih procesa. Test za MSP osmišljen je kako bi pomogao regulatornim organima da identifikuju i uklone sve regulatorne prepreke koje mogu sprječavati MSP-a da započnu, osnuju ili razviju svoje poslovanje.
2. Programi poput “Fonda za digitalnu transformaciju” za podršku usvajanju savremenih tehnologija.

Portugal – Naglašava digitalnu transformaciju i poslovne inovacije:

1. Osnivanje Banco Português de Fomento za podršku kapitalizaciji i investicijama, omogućavajući MSP-ima ulaganje u zelene projekte.
2. Poboljšanje digitalizacije malih i srednjih preduzeća (MSP) kroz razne inicijative poput internacionalizacije putem online-trgovine, mentorstva za digitalnu tranziciju i vaučera za startapove. Osim toga, mjere podrške podrazumijevaju i podršku za inkubator preduzeća i akceleratore startapova.

Izazovi u sprovođenju

Uprkos napretku, države se suočavaju sa preprekama u realizaciji mjera podrške MSP-ima:

Kompleksan dizajn programa podrške: Previše složene procedure odvraćaju MSP-a od učešća u programima, kao što se moglo primjetiti kod digitalnih grantova u Grčkoj. Dizajniranje mjera koje specifično odgovaraju potrebama jasno definisane ciljne grupe obezbjeđuje veće učešće i koristi za učesnike. Efikasna komunikacija, pojednostavljene administrativne procedure i pravovremena implementacija takođe su identifikovani kao ključni faktori uspjeha ovakvih programa.

Ograničena svijest: Mnoga MSP-a nisu svjesni dostupnih mjera podrške, što naglašava potrebu za snažnim promotivnim kampanjama. Široka distribucija, podržana efikasnom promotivnom kampanjom, pokazala se kao ključna mjera u stvaranju svijesti i generisanju interesovanja kod velikog broja MSP-a.

Ograničenja u finansiranju: Nedovoljni resursi mogu ograničiti obim i dostupnost inicijativa.

Koordinacija zainteresovanih strana: Loša saradnja između državnih tijela, privatnog sektora i MSP-a može ometati efikasnost programa. Kvalitetna koordinacija između različitih institucionalnih programa osigurava da se potrebe MSP-a za održivim rastom i inovacijama zadovolje na više nivoa.

Zaključci i preporuke

1. Ciljane mjere: Prilagođavanje podrške specifičnim potrebama MSP-a obezbjeđuje veće učešće i uticaj.
2. Pojednostavljeni procesi: Pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje dostupnosti informacija su ključni aspekt.
3. Strategijska komunikacija: Efikasne kampanje podizanja svijesti pozitivno utiču na učešće.
4. Kontinuirano prilagođavanje programa: Procjena uticaja usaglašenih mjera osigurava usklađenost sa potrebama MSP-a.

Nacionalne inicijative za digitalizaciju i održivost MSP-a su ključne za postizanje pametnog i održivog rasta. Učenjem iz uspješnih implementacija mjera podrške i proaktivnim rješavanjem izazova, institucije mogu podržati MSP-a u prilagođavanju na digitalnu i zelenu eru poslovanja, podstičući ekonomsku otpornost i inovacije.

Izvor: Evropska Komisija

Podijelite svoje mišljenje u komentarima!

U slučaju da Vam treba pomoć u prevazilaženju prepreka digitalne transformacije, tu smo za Vas: team@sc-econsult.com